Sažetak istraživanja o utjecaju stresa na fiziologiju, te pozitivnim učincima meditacije u borbi protiv #1 uzročnika psihosomatskih bolesti suvremenog čovjeka.
Stres je glavni uzročnik psihosomatskih bolesti
Između 75 i 90% posjeta radne populacije doktoru je zbog bolesti povezanih sa stresom.
American Institute of Stress
Stres igra ulogu u sljedećim bolestima: hipertenzija, srčani udar, dijabetes, astma, kronični bolovi, alergije, glavobolje, bolovi u leđima, razna kožna oboljenja, rak, narušeni imunitet, smanjenje broja bijelih krvnih zrnaca i poremećaji u njihovim funkcijama.
Nation’s Business, prosinac 1994.
Kronični bolovi, hipertenzija i glavobolja uzrok su više od polovine bolovanja povezanih sa stresom.
Alternative Therapies Journal, 1996.
Trećina zaposlenih gotovo svaki dan proživljava stres na poslu. Istraživanje iz 1991. godine utvrdilo je da više od trećine ispitanika razmišlja o pronalaženju manje stresnog radnog mjesta.
Northwestern National Life Insurance
Rak debelog crijeva 5,5 puta je češći među ljudima koji su deset godina radili u stresnim uvjetima.
Joseph Courtney, UCLA School of Public Health, Epidemiologija, prosinac 1994.
Stres izravnije od prehrane utječe na razine kolesterola. Nekoliko istraživanja – sa studentima medicine prije ispita i računovođama za vrijeme poreznih prijava – pokazalo je značajan porast razine kolesterola u stresnim situacijama, iako u prehrani nije bilo bitnih promjena.
Dr. med. Paul Rosch, New York Medical College
Četiri stotine ljudi namjerno je zaraženo virusima prehlade. Prije toga ustanovljena im je razina stresa. Prehladilo se dvostruko više ljudi pod stresom negoli smirenih.
Dr. Sheldon Cohen, Carnagie Mellon University, National Institute of Health Conference
Jak stres slovi kao jedan od najopasnijih čimbenika moždanog udara, pa čak i pedeset godina nakon traumatičnog iskustva. Promatrajući 556 veterana Drugoga svjetskog rada, znanstvenici su otkrili da su bivši zarobljenici stradavali od moždanog udara osam puta češće negoli njihovi nezarobljeni suborci.
Dr. med. Lawrence Brass, Yale Medical School
Arterioskleroznim bolesnicima pod stresom stanje se pogoršava. Najzačepljenije arterije bi se u stresnoj situaciji skupile za 24%, dok bi zdrave žile (istog pacijenta) ostale nepromijenjene. Zdrave arterije mogle su podnijeti stres, dok su oštećene tu sposobnost izgubile.
Dr.med. Alan Young, kardiolog, Harvard Medical School
Uspješno smanjenje stresa jogom i meditacijom
Brojne studije potvrđuju povoljan učinak meditacije i joge u borbi protiv stresa. Od ustanova, tvrtki i organizacija koje zaposlenicima nude jogu i meditaciju kao sastavni dio antistresnog programa spomenimo Bijelu kuću, IBM, Microsoft, HBO, Intel, Apple, NFL, NBA, Polaroid, Pacific Bell i NASA. Slijede sažeci tih istraživanja:
Učinak meditacije na visoki krvni pritisak usporediv je s učinkom najčešće korištenih lijekova, ali bez neželjenih popratnih učinaka.
Hypertension, American Health Association Medical Journal
Meditanti mogu smanjiti kronične bolove za više od 50% te uz primjetno bolje raspoloženje biti aktivniji, čak i četiri godine po završetku osmotjednog tečaja meditacije.
Dr. med. Jon Kabat-Zinn, Stress Reduction Clinic, University of Massachusetts
Tri četvrtine ljudi koji dugo pate od nesanice mogu pomoću relaksacije i meditacije zaspati već nakon 20 minuta.
Dr. Gregg Jacobs, psiholog, Harvard
Meditacija smanjuje potrošnju kisika, usporava kucanje srca i disanje, smanjuje krvni pritisak i povećava prisutnost alfa, delta i theta moždanih valova – upravo suprotno fiziološkim promjenama uslijed reakcije na stres.
Dr.med. Herbert Benson, Harvard Medical School
Tehnika meditacije u kojoj se tiho ponavljaju riječi ili zvukovi, bez bavljenja nadolazećim mislima, može značajno olakšati bol uzrokovan problemima donjih leđa, artritisom i glavoboljama.
National Institutes of Health, 1996
Probna studija pokazuje da ljudi koji povremeno sjede u tišini te vježbaju slušati druge mogu smanjiti razinu stresnih hormona, kao i krvni pritisak.
Dr. Redford Williams, Duke University Medical School
Dvadeset i osmero ljudi s jako začepljenim aretrijama – mahom kandidati za srčani udar – slijedilo je program redovne meditacije, joge, nemasne vegetarijanske prehrane i tjelovježbe. Dvadesetoro drugih, u kontrolnoj grupi, primalo je konvencionalnu medicinsku njegu prema propisima Američkog medicinskog društva. Nakon godinu dana, većina pacijenata iz eksperimentalne grupe zabilježila je gotovo potpun nestanak bolova u prsima; u 82% slučajeva arterije su postale prohodnije. Najviše su napredovali najbolesniji. Kontrolnoj grupi se pogoršala bol u prsima, a arterije su se dodatno začepile. (Naknadna istraživanja sugeriraju da je upravo smanjenje stresa najvjerojatniji čimbenik oporavka u eksperimentalnoj grupi.)
Dr. Dean Ornish, San Francisco Medical School, University of California, Lancet Journal
Meditanti su u usporedbi s ljudima koji ne meditiraju smireniji, manje neurotični, neposredniji, nezavisniji, imaju više samopouzdanja i suosjećanja, te se manje boje smrti.
Atlantic Monthly, svibanj 1991.
Jedan psihijatar je koristeći meditaciju u sprezi s grupnom terapijom za žene u uznapredovalom stadiju raka prsa otkrio da one požive prosječno 18 mjeseci duže od žena u kontrolnoj grupi koje nisu meditirale.
Stanford University Medical Center
Žene koje pate od PMS-a nakon 5 mjeseci svakodnevne meditacije doživjele su ublažavanje simptoma za 58%.
Health Magazine, rujan 1995.
Srednjoškolci koji primjenjuju tehnike opuštanja više vremena provode u školskim aktivnostima. Manja je i vjerojatnost da će biti izbačeni.
The Education Initiative, Mind/Body Medical Institute, Harvard University, svibanj 1996.
U nedavnom istraživanju 77% ispitanika pod jakim stresom uspjelo se smiriti: sniziti krvni pritisak i razinu kolesterola – jednostavnom vježbom zadržavanja mira.
Health, listopad 1994.
Prema WorkLife Seminars
Napetosti s kojima liježemo u krevet većinom su nesvjesne. Mogućih je uzroka na biranje, samo ću ih pobrojati, s vremenom će pisati detaljnije o svakom: loše držanje, prehrana, krivo razmišljanje, neuravnoteženost živčanog sustava, odgođena reakcija na prijetnju iz okoline, skorija ili davna trauma itd…